1. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

- Budući su proizvodni faktori ograničeni društvo se suočava sa

svojom granicom proizvodnih mogućnosti

- PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog

društva može proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetima.

- Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse što

znači da je povećanje proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb

drugog dobra.

- Kada se privreda nalazi na PPF suočava se s dvojbom: kojeg

proizvoda proizvesti više, a kojeg manje.

2. FUNKCIJA POTRAŽNJE

- Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni

platiti po određenoj cijeni.

- Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva

funkcija potražnje.

- Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i

tržišne cijene (P)

- Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f(P)

- Na apscisi se prikazuje tražena količina, a na ordinati tržišne cijene.

- Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna.

- Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne

funkcije pravac.

- Graf linearne funkcije potražnje određen je jednadžbom: Qd = a–Bp,

gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina

jednaka 0, a parametar b označava nagib krivulje potražnje.

- Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisi.

- Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona

opadajuće potražnje.

- Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje,

a njenim padom se tražena količina povećava.

3. FUNKCIJA PONUDE

- Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti

spremni iznijeti na tržište pri određenoj cijeni.

- Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji

odnos koji se naziva funkcijom ponude.

- Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P)

(Qs = ponuđena količina, P = tržišna cijena)

- Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički.

- Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. Na apscisi se

prikazuje nuđena količina a na ordinati tržišna cijena.

- Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna.

- Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne

funkcije ponude pravac.

- Graf linearne funkcije ponude određen je jednadžbom

Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je

nuđena količina jednaka 0, a parametar d nagib krivulje ponude.

Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih

prinosa.

4. POMAK KRIVULJE PONUDE ---------------------------------à

- Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine.

Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude.

- Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći

će do promjene ponude.

- Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se

ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.

5. POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE

- Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine.

Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje.

- Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći

će do promjene potražnje.

- Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se

potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.

6. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA -----------------------------------à

- Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne

ravnoteže. U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.

- Uvjet tržišne ravnoteže : S = D

- Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena, a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna
količina.
- cijena i količina tržišne ravnoteže ostvaruju se u presjecištu krivulja
ponude i potražnje. Pri cijeni od 3$ u točki C, poduzeća dragovoljno
nude ono što potrošači dragovoljno traže. Pri cijeni od 2$

tražena je količina veća od ponuđene količine, javljaju

se manjkovi i cijene se tjeraju prema ravnoteži.

7. EFEKTI ISTOVREMENOG POMAKA PONUDE I POTRAŽNJE

- Ako je porast potražnje manji od porasta

ponude Pe će se smanjiti.

- Ako je porast potražnje proporcionalan porastu

ponude Pe će ostati nepromijenjena.

- Ako je porast potražnje veći od istovremenog

porasta ponude Pe će se povećati.

8. ELASTIČNA, NEELASTIČNA I JEDINIČNO ELASTIČNA POTRAŽNJA

Elastična potražnja:

- Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1 potražnja je elastična

- Kod elastične potražnje relativna promjena tražene količine je veća od relativne promjene cijena.

- PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1% tražena količina smanji za 3% tada se radi o elastičnoj potražnji.

Neelastična potražnja:

- Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje manji od 1 a veći od 0, potražnja je neelastična.

- Kod neelastične potražnje relativna promjena tražene količine manja je od relativne promjene cijena.

- PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji za recimo 0.3 % potražnja je neelastična.

Jedinično elastična potražnja:

- Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje 1, tada se radi o jediničnoj elastičnosti potražnje

- Kod jedinične elastičnosti potražnje relativne promjene tražene količine i cijena su jednake.

- PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % tražena količina smanji također za 1 %, potražnja ima jediničnu
elastičnost.

- Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu tražene količine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta
cjenovne elastičnosti potražnje trebala biti negativna.

- Vrijednost koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje uvijek se uzima kao pozitivna

- E d,p = (promjena Qd) / (prosjek Qd ) / (promjena P) / (prosjek P)

9. ELASTIČNA, NEELASTIČNA I JEDINIČNO ELASTIČNA PONUDA

Elastična ponuda:

- Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj

kada je postotna promjena nuđene količine veća od

postotne promjene cijena.

- PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuđena

količina za recimo 3 %, ponuda je elastična

Neelastična ponuda:

- Ponuda je neelastična ako je Es < 1. To će biti onda

kada je relativna promjena nuđene količine manja od
promjene cijena (okomita krivulja).

- PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast

nuđene količine od recimo 0.5 %, ponuda je neelastična.

Jedinično elastična ponuda:

- Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1. To je slučaj

kada su postotne promjene nuđene količine i cijena
jednake (kosa krivulja).

- PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki

porast nuđene količine, ponuda je jedinično elastična.

10. SAVRŠENO ELASTIČNA I SAVRŠENO NEELASTIČNA POTRAŽNJA I PONUDA

- Savršeno elastična potražnja je ona kod koje beskonačno

mala promjena cijena izaziva beskonačno veliko povećanje

tražene količine.

- Koeficijent savršeno elastične potražnje jednak je plus ∞.

- Graf savršeno elastične potražnje je pravac paralelan s apscisom

- Savršeno neelastična potražnja je ona gdje tražena količina ne

reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila.

- Koeficijent savršeno neelastične potražnje jednak je 0.

- Graf savršeno neelastične potražnje je pravac okomit na apscisu.

- Što je krivulja potražnje položenija to je elastičnost potražnje

veća i obrnuto, što je krivulja potražnje strmija to je i

elastičnost potražnje manja.

- Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja

promjena cijena uzrokuje beskonačno veliki porast ponude.

Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je

Es plus beskonačno.

- Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuđena količina

ne reagira na promjene cijena. Grafički je prikazana pravcem

paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.

11. UKUPNA I GRANIČNA KORISNOST

Granična korisnost:

- Granična korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra.

- Ona pokazuje za koliko će se povećati ukupna korisnost ako se količina dobra poveća za jednu jedinicu.

- Izračunava se kao odnos između promjene ukupne korisnosti i promjene količine MU = ΔTU / ΔQ

- Granična korisnost je podložna zakonu opadajuće korisnosti pa je zato njena krivulja negativnog nagiba.

- Prema zakonu opadajuće korisnosti svako povećanje količine nekog dobra smanjuje njegovu graničnu korisnost i

obrnuto.

Ukupna korisnost:

- Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne

količine nekog dobra ili usluge.

- Dobiva se zbrajanjem graničnih korisnosti

svakog trošenog dobra.

- Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog

nagiba i pokazuje kako se povećanjem

potrošnje ukupna korisnost povećava ali

po sve nižoj stopi.

- Krivulja ukupne korisnosti doseže svoj

maksimum kada je granična korisnost

jednaka 0.

- U svim slučajevima gdje je granična

korisnost negativna ukupna korisnost

će se smanjivati, a njena krivulja u tom

segmentu imat će negativan nagib.

12. POTROŠAČEV VIŠAK

- Potrošačev probitak ili višak je razlika između ukupne korisnosti dobra i tržišne cijene.

- On nastaje zato što potrošač sva dobra kupuje po cijeni zadnje korištene jedinice. Cijena dobra koju je on spreman
platiti ovisno o njenoj graničnoj korisnosti veća je od cijene koju plaća na tržištu, pa se tako stvara višak od kojeg se
polučuje potrošačev probitak tj. višak.

- Grafički potrošačev višak jednak je površini između krivulje potražnje i linije cijena.

- višak korisnosti iznad cijene koju je potrošač platio

- Višak potrošača će se povećati ako se pri istoj tržišnoj cijeni poveća granična korisnost svakog dobra. Isti učinak se postiže
ako se pri danim graničnim korisnostima smanje tržišne cijene.

- Višak potrošača će se smanjiti ako se pri istoj tržišnoj cijeni smanje granične korisnosti ili ako se pri istoj graničnoj korisnosti
povećaju tržišne cijene.

**13. PROIZVOĐAČEV VIŠAK

- višak prihoda proizvođača iznad troškova

14. EKONOMSKI VIŠAK

- Ostvarenjem alokativne efikasnosti postiže se ekonomski višak

(probitak od razmjene).

- Ekonomski višak se sastoji od potrošačevog viška (višak korisnosti

iznad cijene koju je potrošač platio) i proizvođačevog viška
(višak prihoda proizvođača iznad troškova)

**15. MAPA KRIVULJA INTERVENCIJE

16. BUDŽETSKA KRIVULJA I NJENI POMACI

- Budžetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje

se mogu ostvariti pri danom dohotku uz pretpostavku

da se on u cjelosti troši.

- obilježja budžetske krivulje: negativan nagib, nagib je

određen relativnim cijenama, međusobno su paralelne,

može sjeći više krivulja indiferencije ali samo jednu tangirati.

- buđetska krivulja ukratko prikazuje sve moguće kombinacije

dvaju dobara koje bi potpuno iscrpile potrošačev dohodak

17. POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA

- Ravnoteža potrošača ostvaruje se kada potrošač pri danom

dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva.

- Grafički se ona postiže u točki gdje budžetska krivulja tangira

krivulju indiferencije.

- U točki tangencije obje krivulje, i ona indiferencije i ona

budžetskog ograničenja imaju isti nagib.

- Potrošačka ravnoteža se ostvaruje onda kada se granična

stopa supstitucije izjednači s relativnim cijenama.

- Uvjet ravnoteže potrošača: MU(x) / MU(y) = Px/Py , krivulja

indiferencije dalje od točke tangencije pokazuje kombinacije
dobara koju potrošač svojim dohotkom ne može ostvariti.

18. ENGELOVA KRIVULJA

- Ona pokazuje promjenu potrošnje u odnosu na

promjene dohotka.

- Budžetska krivulja uslijed porasta dohotka

pomaknut će se dalje od ishodišta i tangirat će

višu krivulju indiferencije. Smanji li se dohodak

budžetska krivulja će se pomaknuti bliže ishodištu

i tangirat će nižu krivulju indiferencije.

- Povezivanjem više točaka tangencije dobiva se

Engelova krivulja.

19. UKUPNI I GRANIČNI PROIZVOD

- Krivulja ukupnog proizvoda raste kad se nadodaju jedinice rada i kad su druge stvari konstantne. Međutim, prirasti ukupnog
proizvoda postaju sve manji dok se dodaju uzastopne jedinice rada.

- Na krivulji granične korisnosti, površina ispod krivulje (zbroj sivih pravokutnika sa krivulje ukupnog proizvoda) ukupni je
proizvod 5 radnika.

Ukupni proizvod:

- Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna količina dobara i usluga izražena u fizičkim jedinicama.

- Grafički se ukupni proizvod prikazuje krivuljom koja polazi od ishodišta i raste po opadajućoj stopi u odnosu na povećanje
inputa

- Na apscisi se prikazuje količina inputa a na ordinati količina TP.

- Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graničnih proizvoda inputa.

Granični proizvod:

- Granični proizvod je dodatni proizvod nastao povećanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.

- Razlikujemo tri granična proizvoda jer se u funkciji proizvodnje nalaze tri varijable – rad, kapital i zemlja. To su granični
proizvod rada (MPL), granični proizvod kapitala (MPK) i granični proizvod prirodnih resursa (MPN).

20. UKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI

Ukupni troškovi:

- Ukupni troškovi (TC = Total Costs) su najniži ukupni novčani izdaci potrebni da se proizvede određena količina proizvoda.

- Dijele se na ukupne fiksne troškove (TFC = Total Fixed Costs) i ukupne varijabilne troškove (TVC = Total Variable costs)

- TC = TFC + TVC

Ukupni fiksni troškovi:

- Ukupni fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje.

- Ukupni fiksni troškovi postoje i onda kada poduzeće iz bilo kojeg razloga ne radi.

- Najvažniji fiksni trošak je amortizacija opreme i zgrada.

- TFC = TC - TVC

Ukupni varijabilni troškovi:

- Ukupni varijabilni troškovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje. Povećanjem proizvodnje TVC rastu dok
njenim smanjenjem oni opadaju.

- Najznačajniji varijabilni troškovi su troškovi radne snage, sirovina i energije.

- TVC = TC - TFC

- Ukupni troškovi se grafički prikazuju

krivuljom TC koja ima oblik položenog

slova “S” polazeći od razine TFC.

- Ukupni fiksni troškovi se grafički prikazuju

krivuljom TFC koja je usporedna s apscisom

na kojoj se očitava opseg proizvodnje.

- Ukupni varijabilni troškovi se grafički

prikazuju krivuljom TVC koja također ima

oblik položenog slova “S” s početkom u

ishodištu. Ona je zrcalna slika krivulje TC.

- Ukupni trošak se sastoji od fiksnog i

varijabilnog troška.

21. PROSJEČNI UKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI

Prosječni ukupni troškovi (ATC):

- Prosječni ukupni troškovi (ATC = Average Total Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih troškova (ATC) s proizvedenom količinom
(Q) u nekom vremenskom razdoblju.

- Formula : ATC = TC / Q

- Nazivaju se i jediničnim troškovima.

- Dijele se na prosječne fiksne troškove (AFC) i prosječne varijabilne troškove (AVC)

- Krivulja prosječnih ukupnih troškova ima oblik slova “U”. Ima fazu degresije, točku minimuma i fazu progresije.

- ATC postiže svoj minimum tek poslije minimuma MC odnosno minimuma AVC.

- ATC može padati čak i ako AVC raste.

Prosječni fiksni troškovi (AFC):

- Prosječni fiksni troškovi su jednaki fiksnim troškovima po jedinici proizvoda.

- AFC = FC / Q ; TFC = AFC * Q ; AFC = ATC - AVC

- Krivulja AFC je negativnog nagiba približavajući se asimptotski apscisi povećanjem outputa.

- Zbog smanjenja AFC uz pretpostavku ceteris paribus porast proizvodnje smanjuje ATC.

Prosječni varijabilni troškovi (AVC):

- AVC se dobiva tako da se ukupni varijabilni troškovi (TVC) podijele s obimom proizvodnje u nekom vremenskom razdoblju.

- AVC = TVC / Q ; TVC = AVC * Q ; AVC = ATC - AFC

- Krivulja AVC ima oblik slova “U”. Njen minimum je između minimuma MC i minimuma ATC.

22. MAPA IZOKVANTI

- Izokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnološki

djelotvorne kombinacije dvaju inputa koji daju isti

proizvodni rezultat.

- Izokvanta je grafički prikaz proizvodne funkcije u

kojoj su kombinacije proizvod nih faktora varijabilne

dok opseg proizvodnje ostaje isti.

- obiljezja: udaljenost izokvante od ishodišta pokazuje

veličinu proizvodnje. Što je izokvanta dalje od ishodišta

opseg proizvodnje je veći i obrnuto

- izokvante su obično konveksne prema ishodištu

- izokvante se međusobno ne sijeku

- nagib izokvante je negativan

- nagib izokvante je određen graničnom stopom tehničke

supstitucije(MRTS), tj. odnosom fizičkih graničnih proizvoda

korištenih inputa (MPL / MPK)

- Više izokvanti prikazanih na jednom grafu čini mapu izokvanti.

- Pokazuju sličnost s krivuljama indiferencije

- Razlika među njima je što izokvanta veličinu proizvodnje može izraziti kardinalnim brojem dok krivulja indiferencije ne može
izraziti visinu ukupne korisnosti.

23. MAPA IZOKOSTA

- Izokosta (ili krivulja jednakog troška) je krivulja koja pokazuje različite kombinacije proizvodnih inputa koje daju isti ukupni
trošak pri danim cijenama inputa.

- obilježja izokoste:

- Udaljenost izokoste od ishodišta pokazuje veličinu ukupnih

troškova. Što je izokosta dalje od ishodišta veći su ukupni
troškovi i obrnuto

- Izokoste s apscisom i ordinatom na kojima su prikazane

količine inputa čine pravokutne trokutove

- Izokoste se međusobno ne sijeku

- Nagib izokoste je negativan

- Nagib izokoste određen je relativnim cijenama proizvodnih inputa.

- Više izokosta prikazanih na istom grafu čine mapu izokosta

- Poput izokvanti koje pokazuju sličnost s krivuljama indiferencije

tako i izokoste pokazuju sličnost s budžetskom krivuljom.

24. RAVNOTEŽA PROIZVOĐAČA

- Ravnoteža proizvođača je stanje u kojem se određeni obim

proizvodnje ostvaruje pri optimalnoj kombinaciji proizvodnih

faktora uz najniže ukupne troškove.

- Grafički će to biti u točki gdje izokosta tangira izokvantu.

- U točki ravnoteže proizvođača nagibi izokoste i izokvante su jednaki.

- Uvjet ravnoteže proizvođača je jednakost granične stope tehničke

supstitucije i relativnih cijena proizvodnih faktora.

- Ako proizvodna funkcija glasi Q=f (L , K) tada je uvjet ravnoteže

proizvođača MPL/MPK = PL/PK

- Gornji izraz je samo preformulirano pravilo najmanjeg troška

MPL/PL = MPK/PK

25.TOČKA POKRIĆA I TOČKA PRESTANKA POSLOVANJA PODUZEĆA

Točka pokrića:

- Točka u kojoj je cijena jednaka graničnom trošku i

minimalnom prosječnom trošku naziva se točkom

pokrića (break-even point)

- U točki pokrića ukupni prihodi su jednaki ukupnim troškovima

pa je i ukupni profit jednak 0.

- Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje

MC i cijene. U toj točki (tocka B) se nalazi i minimum ATC.

- kad je trzisna cijena proizvoda 40$, razina proizvodnje koja

odgovara tom granicnom trosku iznosi 4000 jedinica. Prema

Tome, pri trzisnoj cijeni od 40$ poduzece ce zeljeti proizvoditi

i prodavati 4000 jedinica, kolicinu koja odgovara sjecistu

cjenovne crte koja predocuje 40$ (d) i krivulje MC u tocki B.

Točka prestanka:

- Ako je tržišna cijena jednaka ili manja od prosječnih

varijabilnih troškova poduzeću je najpovoljnije prekinuti s

poslom (pravilo prestanka rada) ; UVJET: P=MC=AVC min

- Točka u kojoj je P=MC=AVC min naziva se točkom zatvaranja.

- U opisanoj situaciji gubitak poduzeća je jednak ili veći od

fiksnih troškova, dok je TR nedovoljan da pokrije TVC.

- Poduzeće posluje s gubitkom u svim slučajevima gdje je

cijena manja od prosječnih ukupnih a veća od prosječnih

varijabilnih troškova (AVC<P<ATC).

- U takvoj situaciji ukupni prihod pokriva varijabilne troškove

kao i veći ili manji dio fiksnih troškova.

- Također u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova.

- kad cijena padne ispod Ps, tocke prestanka rada, gubitci su

veci od fiksnih troskova i poduzece prestaje raditi.

26. DUGOROČNA PONUDA I TROŠKOVNI UVJETI

Oblik krivulje dugoročne ponude sektora:

- Ako se neka privredna grana može širiti povećavanjem poduzeća a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora njegova
dugoročna krivulja ponude bit će horizontalna.

- Ako su inputi specifični i cijena im nije konstantna dugoročna krivulja ponude bit će uzlazna uslijed djelovanja zakona
opadajućih prinosa i porasta LMC.

- Ako poduzeće ima opadajuće LMC ono će moći povećati svoju proizvodnju na uštrb drugih poduzeća stječući monopolni
položaj.

dugoročna ravnoteža kratkoročna ravnoteža

Troškovni uvjeti:

- Troškovni uvjeti su određeni postojanjem ekonomije razmjera

- Ako postoji ekonomija razmjera tada poduzeće može

povećanjem proizvodnje smanjiti svoje prosječne troškove i

istisnuti s tržišta manja poduzeća

- odnos između ukupne potražnje i efikasnog obima proizvodnje

pojedinog proizvođača je takav da na tržištu ima mjesta za
samo jednog od njih.

- U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM MONOPOLU.

27. GRAF GRANIČNOG PRIHODA (MR)

- granični prihod MR je dodatak ukupnom prihodu koji dolaze kad se

prodaja poveća za 1 jedinicu. Moze biti pozitivan i negativan.

- dobiva se na sljedeči način: količinu q povećamo za 1 jedinicu i

izračunamo promijenu ukupnog prihoda.

- stepenice prikazuju priraste ukupnog prihoda od svake dodatne

jedinice proizvodnje. MR pada ispod P otpocetka. MR postaje

negativan kad dd postane neelasticna. Izglađivanjem stepenica

prirasta graničnog prihoda MR daje glatku, tanku krivulju graničnog

prihoda (MR), koja će u slučaju pravoctne krivulje dd uvijek imati

dvostruko strmiji nagib od dd.

28. GRAF UKUPNOG PRIHODA (TR)

- dobiva se mnozenjem cijene P i količine q.

- ukupni prihod je kupolastog oblika, raste od nule kad je

q=0 do maksimuma (gdje dd ima jediničnu elastičnost) i

potom ponovno pada na nulu gdje je P=0. Nagib krivulje

ukupnog prihoda daje glatku krivulju graničnog prihoda baš

kao što skokovi krivulje ukupnog prihoda (TR) daju stepenice

dodatnog MR.

29. GRAF MONOPOLSKE CIJENE

- u točki E, gdje MC sječe MR nalazi se ravnotežni položaj

maksimalnog profita. Bilo koji pomak s E dovest će do gubitka

određenog iznosa profita. Cijena je u točki G iznad točke E i

budući da je P (120$) iznad AC, maksimalni je profit

pozitivan profit.

30. GRAF UKUPNOG TROŠKA, PRIHODA I PROFITA

- ovdje koristimo ukupne umjesto graničnih pojomova. Ukupni

profit (TP) određem je okomitom udaljenošću od TC prema gore

do TR. Tpje najveći tamo gdje je njegov nagib jednak nuli. U toj

točki, krivulje ukupnog prihoda i ulupnog troška imaju jedanke i

paralelne nagibe, MR=MC.

31. CIJENE U MONOPOLISTIČKOJ KONKURENCIJI PRIJE I NAKON ULASKA KONKURENCIJE

Monopolistička konkurencija prije ulaska:

Posljedice ulaska drugih poduzeća u privrednu granu:

- Nova poduzeća ulaze u privrednu granu ako u njoj

ostvaruju ekonomski profit

- Ulazeći u granu nova poduzeća preuzimaju dio tržišta

postojećim poduzećima pomičući krivulju njihove

potražnje ulijevo.

- Pomicanje krivulje potražnje ulijevo i smanjenje profita

traje dotle dok krivulja potražnje ne postane tangentom

prosječnog troška.

- u monopolističkoj konkurenciji mnogo malih poduzeća

prodaje diferencirane proizvode i stoga imaju opadajuću

potražnju. Svako poduzeće uzima cijene svojih

konkurenata kao dane. Ravnoteža se ostvaruje kada je

MR=MC. Ona je u točki E, a cijena u točki G. Budući da

je cijena iznad točke A i iznosi AC, poduzeće ostvaruje

profit, označen površinom ABGC.

Monopolistička konkurencija nakon ulaska:

- Pored tajnog oligopola i monopolističke konkurencije

suparništvo među nekolicinom javlja se kao treći vid

nepotpune konkurencije,

- Ono se javlja kada na tržištu postoji nekoliko subjekata

koji u svojoj poslovnoj politici moraju voditi računa o

reakcijama konkurencije.

- Za takva poduzeća se kaže da su u strateškoj međuakciji.

Njihovu poslovnu politiku proučava teorija igara.

- krivulja dd sa monopolističke konkurencije prije ulaska

premjestit će se ulaskom novih suparnika dolje i ulijevo u

d'. U dugoročnoj ravnoteži, cijena ostaje iznad MC i svaki

je proizvođač na lijevoj opadajućoj grani njegove

dugoročne krivulje AC.

32. EKONOMSKI TROŠKOVI NESAVRŠENE KONKURENCIJE

- naša je analiza pokazala kako nesavršeni konkurenti

smanjuju proizvodnju i povećavaju cijenu te stoga

proizvode manje nego što bi se proizvodilo u savršeno

konkurentnoj industriji.

- monopolisti čine svoju proizvodnju oskudnom i na taj

način povećavaju cijenu i profite. Kad bi industrija bila

konkurentna, ravnoteža bi bila u točki E, gdje je

društveni MC jednak društvenoj MU i gdje se

maksimilizira blagostanje.

- pri proizvodnji monopolista u točki B društvena MU je

iznad društvenog MC i gubi se potrošačev probitak.

Kada se zbroje svi gubitci potrošačeva probitka između

Q=3 i Q=6 dobije se da je ekonomski gubitak zbog

monopola jednak površini ABE. Osim toga. Monopolista

ima monopolne profite dana površinom FABG.

33. IGRA SUPARNIKA U TEORIJI IGARA (Nashova ravnoteža)

- Za oba igrača je najpovoljnije kada odrede monopolske cijene. Međutim to pretpostavlja međusobni dogovor i poštovanje
dogovorenog (slučaj A). Ako jedan od igrača odredi monopolsku cijenu a drugi igrač ga ne slijedi već određuje normalnu
cijenu, takav potez donosi siguran gubitak (slučaj B i C). Za svakog igrača je najpovoljnija strategija normalnih cijena jer Ž
njom postižu profit neovisno da li konkurent odredi monopolsku ili normalnu cijenu (slučaj D – Nashova ravnoteža)

MERCATOR

MONOPOLSKA CIJENA NORMALNA CIJENA

G MONOPOLSKA

E CIJENA

T

R

O NORMALNA

CIJENA

** 34. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU RADA

35. RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU PRIRODNIH RESURSA

- Renta se određuje na temelju odnosa ponude i potražnje

zemlje.

- grafički se određuje presjecištem krivulje ponude i

potražnje zemlje. Na apscisi se određuje veličina nuđene

i tražene zemlje a na ordinati visina rente.

- Ako je renta viša od ravnotežne smanjit će se

potražnja za zemljom što će dovesti do pada rente

i njenog vraćanja na ravnotežnu razinu.

- Ako je renta niža od ravnotežne povećat će se

potražnja za zemljom što će izazvati porast rente

i njeno vraćanje na ravnotežnu razinu.

36. RAVNOTEŽA KRATKOROČNA I DUGOROČNA NA TRŽIŠTU KAPITALA

- Kratkoročna ravnoteža nije održiva na dulje vrijeme jer se temelji na danoj, fiksnoj ponudi kapitala.

- Tijekom vremena visoka kamatna stopa povećava štednju i ponudu kapitala dok se stopa prinosa od kapitala smanjuje.

- u kratkom roku. ekonomija ima naslijeđen dani fond kapitala iz prošlosti, prikazan kao okomita krivulja ponude S. Sjecište
kratkoročne krivulje ponude s krivuljom potražnje za kapitalom određuje kratkoročni povrat na kapital i kratkoročni realni
kamatnjak od 10% godišnje.

- u dugom roku, društvo nagomilava kapital, tako da krivulja ponude nije više okomita. Kao što je nacrtano, ponuda novca
reagira na više kamatnjake. U originalnoj kratkoročnoj ravnoteži u E postoji neto ulaganje, pa se ekonomija kreće niz krivulju
potražnje D kao što strelice pokazuju. Dugoročna se ravnoteža javlja u E' gdje neto štednja prestaje.

37. PROGRESIVNI, PROPORCIONALNI I REGRESIVNI POREZI

- danas se napredne zemlje uglavnom oslanjaju na

progresivne poreze na dohodak. Obitelj koja ima

dohodak 50000$ oporezuje se vise od one koja ima

dohodak 20000$. Ne samo, da obitelj koja ima veci

dohodak placa veci porez na dohodak, nego placa i veci

dio svog dohotka. Taj je progresivni porez razlicit od upravo

proporcionalnog poreza, prema kojemu svi koji placaju

porez placaju potpuno isti udio dohodka. Regresivni porez

uzima veci dio dohotka za poreze od siromasnih nego od

bogatih obitelji.

- porez je proporcionalan, progresivan ili regresivan ovisno o

tome oduzima li od pucanstva s visokim dohotkom isti udio

dohotka, veci udio dohotka ili manji udio dohotka negood

pucanstva s niskim dohotkom.

- porezi su progresivni ako uzimaju veci dio dohotka kad

dohodak raste, proporcionalni ako su porezi konstantan

udio dohotka i regresivni ako stavljaju vece relativno

opterecenje na obitelji s niskim dohotkom nego na obitelji s visokim dohotkom.

38. LAFFEROVA KRIVULJA U TEORIJI I STVARNOSTI

- Ona pokazuje grafički djelotvornost poreske politike

- Maksimalni poreski prihod se ostvaruje pri poreskoj stopi od 50 % što opovrgavaju analize Fullertona koji smatra da se to
postiže pri stopama od 70 – 80 %

- prihoda uopće neće biti kada je porezna stopa jednaka nuli, a isto tako i kada je porezna stopa 100 (tada nitko neće raditi).

- u točki M maksimizira se ukupni prihod koji dobiva državna riznica.

- Lafferova krivulja ilustrira vezu izmedu poreznih prihoda i poreznih stopa

- na teoretskoj Lafferovoj krivulji lijevo, porezna stopa od 50% dovodi do maksimalnih prihoda. Smanjujuci porezne stope od A
do B, prihodi rastu, premda se porezne stope smanjuju. Brizljive empirijske studije nalaze krivulju koja se jako naginje udesno.
U ovom stvarnom slučaju, mali ce pomaci poreznih stopa imati priblizno proporcionalne ucinke na prihode.

315. str. !!!

39. IDEALNA I PRAKTIČNA REGULACIJA MONOPOLISTA 325. str. !!!

- ravnoteža je maksimalnog profita za neregularnog

monopolista u M, neposredno iznad sjecišta MR i

dugoročnih MC, s cijenom iznad MC.

- komisije za javne komunalne usluge obično zahtijevaju

da cijene budu jednake prosječnom trošku u R, gdje krivulja

potražnje siječe dugoročnu krivulju prosječnog troška. To

isključuje prekomjeran profit i dovodi cijenu bliže graničnom

trošku. Idealno, cijenu bi trebalo snižavati sve do I, gdje je

cijena = MC i stoga su granični troškovi i granične koristi

primjereno uravnoteženi. U točki I nema gubitka efikasnosti

zbog toga što je cijena iznad graničnog troška.

40. LORENZOVA KRIVULJA

- osjenčana površina (postotak površine trokuta)

mjeri relativnu nejednakost dohotka, tj. prikazuje

odstupanje od apsolutne jednakosti i stoga nam

daje mjeru stupnja nejednakosti razdiobe

dohotka.

- prikazuje nejednakost dohotka

41. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA (AS-AD)

- krivulja AD prikazuje količinu ukupne potražnje pri

različitim razinama cijena, dok su drugi faktori konstantni.

Krivulja AS pokazuje koliko će poduzeća proizvoditi i

prodavati pri različiim razinama cijena, dok se druge

stvari ne mijenjaju.

- Ukupnu proizvodnju i razinu sveukupnih cijena određuje

presjecište krivulja agregatne potražnje i agregatne ponude,

u točki E. Ta se ravnoteža javlja na razini sveukupnih cijena

na kojoj poduzeća dragovoljno proizvode i prodaju ono što

potrošači i drugi kupci (tražitelji) dragovoljno kupuju.

- Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i

usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i

ponuditi pri danoj razini cijena u određenom

vremenskom razdoblju.

- Ona ovisi o razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda.

- Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak

položeno uzlazan dok je gornji krak strmo uzlazan.

- Agregatna potražnja određena je sumom trošenja pojedinaca i kućanstava(C), poslovnog sektora(I), države(G) i stranaca(X).

- Ona također ovisi o razini cijena, ali i monetarnoj i fiskalnoj politici.

- Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.

42. UČINCI ŠOKOVA PONUDE

- mnogo viši troškovi nafte robe ili rada povećavaju troškove

poslovanja. To dovodi do stagflacije – stagnacije kombinirane

s inflacijom. U okviru krivulja AS-AD, veći troškovi pomiču

krivulju AS prema gore od AS do AS', a ravnoteža se premjesti

iz E u E'. Proizvodnja se smanji s Q na Q', dok cijene rastu.

Ekonomija stoga trpi dvostruku nepogodu, nižu proizvodnju i

više cijene.

- Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i

porast nezaposlenosti.

- Uzrokovana je šokom ponude kada dolazi do pomaka AS

gore ulijevo uzrokujući smanjenje zaposlenosti i porast cijena.

- Dogodila se najmanje dva puta – 1973 i 1979. za vrijeme

prvog i drugog naftnog šoka kada su cijene nafte skočile

na 14 $ odnosno 35 $ po barelu.

43. FUNKCIJA POTROŠNJE

- Funkcija potrošnje je odnos između

razine potrošnje(C) i raspoloživog

dohotka (DI - Disposable Income)

à C=f (DI)

- Funkcija potrošnje se prikazuje

grafički pomoću krivulje potrošnje.

- Krivulja potrošnje s pravcem od

45 stupnjeva siječe se u točki

pokrića. U njoj je potrošnja jednaka

raspoloživom dohotku.
Lijevo od točke pokrića potrošnja je

veća od raspoloživog dohotka i

financira se iz minule štednje ili iz

kredita. Desno od točke pokrića

potrošnja je manja od raspoloživog

dohotka.

44. FUNKCIJA ŠTEDNJE

- Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje

(S) i raspoloživog dohotka (DI) à S=f (DI)

- Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje.

45. UTJECAJ VEĆE PROIZVODNJE, VEĆIH POREZA I PESIMIZMA NA INVESTICIJE

- Promjene li se kamatne stope dolazi do pomaka po krivulji investicijske potražnje.

- U slučaju optimističkih predviđanja ili porasta realnog GDP –a krivulja investicijske potražnje pomaknut će se u desno, dok će
u slučaju smanjenja realnog GDP-a i pesimističkih predviđanja doći do pomaka u lijevo.

- Pesimistična predviđanja djeluju nepovoljno na investicijsku aktivnost.

- Optimistična predviđanja djeluju povoljno na investicijsku aktivnost

- Investicije se općenito

ponašaju nepredvidivo

jer ovise o cijelom nizu

neizvjesnih objektivnih

i subjektivnih faktora.

- Prema ovom načelu

potražnja za

investicijama ovisi

i o promjenama

realnog GDP.

- Nagli porast GDP-a

izazvat će porast

investicijske potražnje

dok će lagani porast

realnog GDP-a izazvati

smanjenje potražnje

za investicijama.

46. KRETANJE UZDUŽ I POMACI KRIVULJE AD

- Agregatna potražnja se grafički prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opća
razina cijena

- krivulja AD ima negativna nagib, što ukazuje da se ukupna potražnja povećava smanjenjem opće razine cijena i obrnuto.

- negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novčane ponude

- Posljedice smanjenja realne novčane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, otežano je
dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potrošnja.

- Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci što dovodi do kretanja
uzduž opadajuće krivulje AD

- promjene li se drugi čimbenici poput novčane ponude, politike poreza, promjene politike državne potrošnje dolazi do pomaka

krivulje AD bilo prema ishodištu, bilo od ishodišta.

47. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA METODOM S + I

- vodoravna crta pokazuje da su investicije

konstantne na označenoj razini. E označava

točku u kojoj se krivulje investicija i štednji

sijeku. Ravnotežni se GDP ostvaruje u sjecištu

krivulja S i I jer je to jedina razina GDP na kojoj

je željena štednja kućanstava potpuno jednaka

željenim investicijama poduzeća.

- U osnovnom modelu multiplikatora ravnotežna

razina društvene proizvodnje ostvaruje se kada

se planirana štednja izjednači s planiranim

investicijama.

- Grafički se to događa u presjecištu krivulje

štednje i krivulje investicija.

48. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA METODOM C + I

- Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža se uspostavlja

u presjecištu krivulje ukupne potrošnje (C + I) i linije

od 45 stupnjeva.

- U spomenutom presjecištu željeno trošenje na

potrošnju i investicije jednako je razini ukupne

proizvodnje.

- u skladu s pristupom izdataka, ravnotežna se razina

GDP-a nalazi u sjecištu krivulje C+I i crte čiji je nagib 45°.

- kada se zbroje krivulja I i C dobije se krivulja ukupne

željene potrošnje C+I. U E gdje se ta krivulja siječe s

crtom čiji je nagib 45°, dobijemo istu ravnotežu kao i

na dijagramu štednje i investicija. Investicije nadodane

potrošnji (CC) iste su kao i I na prethodnoj slici.

Točka pokrića B i pojas potencijalne proizvodnje Q^p

javljaju se pri istoj razini GDP-a na dva dijagrama.

Stoga i sjecište E mora biti isto.

49. MODEL MULTIPLIKATORA

- model multiplikatora je način shvaćanja

funkcioniranja ravnoteže AS i AD.

- crtež prikazuje ravnotežu između proizvodnje i

izdataka u modelu multiplikatora. U točki E,

crta izdataka upravo siječe crtu čiji je nagib

45°. To dovodi do ravnotežne proizvodnje Q.

**50. PARADOKS ŠTEDNJE

- Porast štednje ne mora

nužno biti praćen i povećanjem

investicija jer su ova dva čina

iako međusobno uvjetovani

vremenski razdvojeni.

- Poveća li se štednja bez

odgovarajućeg porasta

investicija dolazi do tzv.

paradoksa štednje.

- Njegova suština se svodi

na to da individualno pozitivan

čin ne mora biti nužno i

društveno pozitivan jer porast

štednje smanjuje potrošnju,

dohodak i zaposlenost.

- U dugom roku porast štednje

smanjenjem dohotka smanjuje

i samu štednju.

51. MODEL RAVNOTEŽE METODOM C+I+G

- izdaci države se dodaju poput investicija da bi se

Odredio ravnotežni GDP.

- na trošenje za potrošnju i trošenje na investicije

sada dodajemo trošenje države na dobra i

usluge. To nam daje krivulju C+I+G. U točki E
u kojoj ova krivulja siječe crtu s nagibom od 45°,
nalazimo ravnotežnu razinu GDP-a.

- GDP=izdaci za potrošnju

+ bruto domaće investicije

+ izdaci države na dobra i usluge

+ neto izvoz

= C+I+G+X , odnosno C+I+G jer

pretpostavljamo da nema razmjene s inozemstvom.

52. TRANSMISIJSKI MONETARNI MEHANIZAM: restriktivna i ekspazivna monetarna politika

- **restriktivna (Ms raste sporije od BDP)

- Efekti restriktivne monetarne politike:

• smanjenje novčane ponude

• povećanje kamatnih stopa

• smanjenje investicija i BDP

• smanjenje zaposlenosti

- ekspanzivna (Ms raste brže od BDP)

- Efekti ekspanzivne monetarne politike:

• porast novčane ponude

• smanjenje kamatnih stopa

• povećanje investicija

• povećanje BDP i proizvodnje

• porast zaposlenosti

- ekspanzivna monetarna politika pomiče krivulju AD udesno

I povećava proizvodnju i cijene

- u području gdje je krivulja AS relativno spljoštena, monetarna

ekspanzija ima svoj prvenstven učinak na realnu proizvodnju

i tek mali učinak na cijene.

- kada je AS skoro vertikalna (E'') ekonomija je s potpuno

iskorištenim kapacitetima – tu će monetarna ekspanzija

prvenstveno povećati cijene i nominalni GDP uz mali učinak

na realni GDP.

- M raste à i se smanjuje à I, C, X rastu à N raste à

à GDP raste, P raste

53. EKONOMSKI RAST POMOĆU KAPITALNE OPREMLJENOSTI 537. str. !!!!!

- na slici analiziramo učinke akumulacije kapitala

- krivulja je poznata pod nazivom agregatna funkcija

proizvodnje (APF) i pokazuje količinu proizvodnje

koju bi proizveo prosječni radnik s količinom kapitala

koju ima svaki radnik

- svaki radnik radi sa sve više kapitala, ekonomija se

kreće prema gore i udesno à dok se kapital povećava

opadaju prinosi na kapital i kamatnjak

- Kada se povećava količina kapitala po radniku,

povećava se i količina proizvodnje po radniku. Ovaj

dijagram predočava važnost kapitalne intenzivnosti ili

povećanja količinje kapitala na svakog radnika. Međutim,

imajte na umu da su drugi faktori, kao što su tehnologija,

kvaliteta radne snage i prirodna bogatstva, konstantni.

54. EKONOMSKI RAST POMOĆU TEHNOLOŠKOG NAPRETKA

- zbog poboljšanja tehnologije, agregatna se funkcija

proizvodnje tijekom vremena pomiče prema gore (taj

pomak prema gore pokazuje povećanje produktivnosti

radi vekog broja novih procesa i proizvoda, kao i

tehnologije). Stoga unapređenja tehnologije zajedno s

rastom kapitalne opremljenosti rada povećavaju

proizvodnju po radniku, rast nadnica i rast standarda

življenja.

55. KRATKOROČNA I DUGOROČNA PHILLIPSOVA KRIVULJA

Phillipsova krivulja:

- ona pokazuje vezu između stope nezaposlenosti

(os X) i stope inflacije (os Y

- Ona pokazuje trade-off između stope

nezaposlenosti i stope inflacije

- njen nagib pokazuje cijenu suzbijanja inflacije

- Pokazuje odnos između dinamike produktivnosti i

Najamnina

- kada se po krivulji krećemo ulijevo smanjujući
nezaposlenost, stopa povećanja cijena i nadnica

označena krivuljom postaje viša.

- ona pokazuje obrnutu vezu inflacije i nezaposlenosti

- kratkoročna: s negativnim nagibom

- dugoročna: okomita na os X pri prirodnoj stopi

nezaposlenosti

- slika prikazuje akko se u razdoblju niske

nezaposlenosti pomične krtakoročna krivulja.

Ekonomija započinje u točki A. Potom se širi uz

nezaposlenost koja se snizi ispod prirodne stope u

točki B u razdoblju 2 à zbog toga inflacija raste

većom od inercijske stope.

- tijekom vremena, predviđa se viša inflacija i

ugrađuje u novu kratkoročnu krivulju SRPC'. Kada

se ekonomija vrati natrag na prirodnu stopu u točku D

u razdoblju 4, opterećena je višom inercijskom i

stvarnom stopom inflacije.

- razdoblje 1: stopa nezaposlenosti je prirodna

- razdoblje 2: stopa nezaposlenosti se snižava, novače se novi radnici, proizvodnja postaje veća od potencijalne, pa se i cijene i
nadnice ubrzavaju à inflacijska se očekivanja nisu promijenila, ali je niža stopa nezaposlenosti ipak povećala inflaciju.

- razdoblje 3: viša je nadnica i inflacija cijena, a radnici upravo očekuju višu inflaciju, što i uzrokuje njezino povećanje,
kratkoročna se krivulja pomiče prema gore i nova je ravnoteža u točki C, pa nova krivulja (SRPC') leži iznad izvorne i odražava
višu očekivanu stopu inflacije.

- razdoblje 4: ekonomija se usporava, zaposlenost se u točki D vraća na prirodnu stopu, a inflacija se zbog povećanja
nezaposlenosti smanjuje.

56. INFLACIJA POTRAŽNJE

- Uzroci:

a) porast novčane ponude

b) porast državnih rashoda

c) porast izvoza (manja domaća ponuda)

- inflacija potražnje se javlja kad suviše izdataka

kupuje premalo roba, tj. kad agregatna potražnja

raste brže od proizvodnog potencijala ekonomije,

povlačeći cijene prema gore kako bi se izjednačile

agregatna ponuda i agregatna potražnja.

- na visokim razinama, kad raste agregatna potražnja

rastući se izdaci nadmeću za ograničena dobra. Sa

strmom krivuljom AS, veliki dio povećanog agregatnog

trošenja završava u višim cijenama. Cijene rastu od P

do P'. To je inflacija potražnje.

**57. INFLACIJA TROŠKOVA

- inflacija koja proizlazi iz rastućih troškova tijekom

razdoblja visoke nezaposlenosti i nepotpunog

iskorištavanja sredstava zove se inflacija troškova.

- uzlazna spirala cijena i nadnica javlja se onda kada

se agregatna ponuda i agregatna potražnja zajedno

pomaknu gore

- u ovom primjeru troškovi proizvodnje rastu 4% svake

godine, pa će za svaku razinu proizvodnje krivulja AS

biti 4% viša sljedeće godine. Ako se AD pomiče prema

gore istim tempom, proizvodnja će i dalje biti približno

jednaka potencijalnoj proizvodnji, i cijene će također

porasti za 4%, i po tome one stalno rastu.

58. PHILLIPSOV UVOJAK

- podaci o nezaposlenosti i inflaciji tijekom tri zadnja

desetljeća pokazuju složeniju vezu od jednostavne

kratkoročne Phillipsove krivulje. Suvremene teorije

prirodne stope objašnjavaju Phillipsov uvojak te

strujanje prema unutar i prema van.

59. INERCIJSKA INFLACIJA

- ona ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne

promijeni

- cijene i troškovi rastu po istoj stopi

- AS i AD rastu po istoj stopi

- svi ekonomski subjekti ugrađuju stopu inflacije u buduće

ekonomske odluke i tome prilagođavaju svoje ponašanje

- to je inflacija koja se očekuje i ugrađuje u ugovore i

neformalne sporazume

- može potrajati dugo vremena

60. USPOREDBA MONETARISTIČKOG I KEYNESIJANSKOG PRISTUPA

- monetaristi naglašavaju prvenstvo ponude novca u određivanju agragatne potražnje. To se vidi u kvadratiću na krivulji
agregatne potražnje u kojem je samo M. Eklektični keynesijanci vjeruju da na ekonomiju djeluje mnoštvo varijabli uključujući i

novac. Da bi pojednostavili, monetaristi kažu: „Važan je samo novac“. Makroekonomisti glavne struje kažu: „Novac je važan,
ali je važna i fiskalna politika.“

- druga se razlika kreće oko agregatne ponude. Keynesijanci ekonomisti naglašavaju da je krivulja AS relativno vodoravna u
kratkom roku zbog niske proizvodnje, dok monetaristi tvrde da su cijene i nadnice relativno fleksibilne tako da je kratkoročna
krivulja AS skoro okomita. Za monetaristem promijene AD uglavnom utječu na cijene. Za ekonomiste glavne struje, promijene
AD utječu i na cijene i na proizvodnju, barem u kratkom roku.

**61. PREMJEŠTANJE KAPITALA 637. str!!

- sastoji se u zamjeni privatnog kapitala obveznicama državnog duga čime se smanjuje veličina aktivnog kapitala koji kola u
ekonomiji

- premještanje kapitala postaje kočnica privrednog rasta

- državni dug premješta privatni kapital

- poduzeća traže kapital, dok kućanstva nude kapital štedeći u privatnim i javnim sredstvima. Krivulja potražnje poduzeća za
kapitalom (K) opada dok krivulja ponude kapitala (K) kućanstva raste.

- prva slika prikazuje 1000 jedinica državnog duga. Dug premješta neto ponudu kapitala (K) ulijevo za 1000 jedinica državnog
duga. Nova se ravnoteža javlja sjeverozapadno uzduž krivulje potražnje za K i premješta se iz točke A u točku B. Kamatnjak se
povećava, poduzeća se obeshrabruju da drže kapital (K) i fond se kapitala smanjuje. U dugom roku, 1000 jedinica državnog
duga premješta 250 jedinica privatnog kapitala i proizvodnja je zbog toga manja.

**62. EFEKT SMANJENJA IZVOZA NA DEVIZNI TEČAJ 670. str.!!

**63. EFEKT POVEĆANJA IZVOZA NA DEVIZNI TEČAJ 670. str!! (samo se D ne pomiče ulijevo nego udesno)

**64. PROIZVODNJA, UVOZ I POTROŠNJA U UVJETIMA POSTOJANJA CARINA 690. str.!!

NASTAVAK NA PREOSTALE GRAFOVE